U utorak, 08.01.2019., u Umelka Galeriji u Bratislavi otvara se izložba Budnost, borba, ponos: kroz njezine oči (Vigilance, Struggle, Pride: Through Her Eyes) koja predstavlja 13 umjetnica čiji pažljivo selektirani radovi odražavaju, propituju i problematiziraju različite kulturne izričaje i pitanja koja se vežu uz konstrukcije identiteta, obitelji i doma, seksualnosti i rodno-spolnih uloga, reprezentaciju žena i politiku ženskog pogleda. Izložbu kustoski potpisuje Marina Paulenka, a dizajn izložbe Nina Bačun & Roberta Bratović (OAZA). 

Izložba Budnost, borba, ponos: kroz njezine oči (Vigilance, Struggle, Pride: Through Her Eyes) okuplja 13 umjetnica koje donose priče iz svojih okolina, potaknute željom da otvore nove mogućnosti razumijevanja i spoznaja. Njihova iskustva i istraživanja postavljaju pitanja koja otvaraju drugačije načine promišljanja i osjećanja o postojećim izazovima i problemima današnjeg suvremenog društva u kojem svjedočimo turbulentnoj društveno-političkoj situaciji gdje se odavno izborena prava žena nanovo moraju zadobivati, a žensko je pitanje aktualnije no ikada. Od konstrukcija ženske perspektive u zapadnom svijetu, stvarnih priča iz života žena i majki iz Palestine, Irana i Saudijske Arabije do trans i queer zajednice Južnoafričke republike, radovi raskrinkavaju događaje i govore o težnji za jednakošću za koju se i dalje moramo boriti.

Različiti u pristupu, radovi odražavaju reprezentaciju različitog kulturnog izraza problematizirajući pitanja poput konstrukcije identiteta, obitelji i doma, seksualnosti i rodno-spolnih uloga, reprezentacije žena, politike ženskog pogleda i pogleda na sebe, radničkih i društvenih prava žena kao i viktimizacije žena i djece, prihvaćajući nemogućnost potpunog razumijevanja i angažiranja dane situacije, ali potičući na promjenu i stvaranje alternativnih prostora ususret jednakim mogućnostima, pripovijestima i ishodima.

Fotografije Hannah Starkey fokusirane na žensku perspektivu istražuju fizičke i psihičke povezanosti individue i njezine svakodnevne urbane okoline s voajerskim nametanjem. April Gertler kroz kolekciju pronađenih fotografija, kolaža i crteža istražuje jukstapozicije i apstrakcije raznih feminističkih perspektiva čijim miješanjem dolazi do novih imaginacija. Uključivanjem nemogućnosti potpunog razumijevanja kulturnog izričaja toliko različitog od svojeg, Lua Ribeira naizgled razrješava ideje ženstvenosti i seksualnosti rekreirajući scene izvedbi, rituala i samoekspresije jamajkanskih plesačica. Istraživački rad Laie Abril kroz mitove i zablude pokazuje kako je mjesečnica jedan od najignoriranijih problema ljudskih prava na svijetu koji zahvaća edukaciju, ekonomiju, okoliš i javno zdravstvo.

Amak Mahmoodian se pita koji je stvarni identitet i slika iranske žene te skuplja portrete i otiske prstiju koje stoje na dokumentima kako bi pokazala i onaj najmanji dio koji ih čini posebnima i koji nosi priču o njima samima. Pričama o identitetu i jednakosti bavi se i Tomoko Sawada koja se kroz 300 portreta transformirala u ono što bi ona mogla ili ne bi mogla biti: brojne azijatske nacionalnosti. Umjetnica Tasnem Alsultan govori o diskonekciji religije i lokalnih običaja. Sljedeći priče udovica, sretnih brakova i vlastitog iskustva otkriva nam sudbine žena iz Saudijske Arabije koje upisuje u svoj dnevnik. Pitanje koje oduvijek okupira umjetnicu Ahlam Shibli je pitanje doma. Kroz svoj rad Smrt pokazuje  limitirane načine značenja reprezentacije onih kojih nema, a to su martyrs, palestinski borci i civili koji izvršavaju napade, žene, muškarci i djeca koji su izgubili svoje živote kao rezultat izraelske okupacije Palestine.

Nina Mangalanayagam u svojoj video instalaciji We call Her Pulle portretira intiman odnos svoje tete i sebe, dvaju žena različitih generacija koje ne dijele jezik, kulturu i iskustvo, te želi pokazati kako je teško nekome drugome shvatiti nečiju traumu nakon proživljenog rata. Svjesna nedostatka dokumentiranja njezine zajednice Zanele Muholi počela je raditi seriju portreta želeći na neki način ponovno napisati crnu queer i trans vizualnu povijest Južne Afrike. Brave Beauties predstavlja transžene i rodno nebinarne osobe sa slavljeničkim pogledom na tijelo i politiku izražavanja. Sandra Vitaljić govori o viktimizaciji žena i ženskog tijela te pokazuje povrede na tijelu koje su dovele do smrti. Tužnu i nevjerojatnu priču otkrivamo u novoobjavljenoj knjizi Biografija gospođe Wish, u kojoj Nina Berman otkriva 25 godina staru priču žene kroz njezin turbulentan mučenički život. U nedostatku prostora za izražavanjem potreba i iskustava, Nydia Blas sagledava načine na koje društvo zanemaruje, ograničava i vrednuje pojedince izvan postojećih definiranih granica. Umjetnica pribjegava kreiranju fizičkog i alegorijskog prostora izlažući konstrukte seksualnosti, spola i roda koji su povijesno utemeljeni na iskrivljenim standardima. 

Nakon prvog predstavljanja u Mariboru u siječnju 2018., izložba je prikazana i u Grazu, Berlinu te u Zagrebu u Muzeju suvremene umjetnosti u rujnu 2018. godine tijekom 10. Međunarodnog festivala fotografije Organ Vida koji je tematski bio posvećen ženama.
 
Izložba je dio projekta organizacije Društvo za evropsko zavest (SI) čiji su partneri ORGAN VIDA — International Photography Organization (HR), Fotoklub Maribor (SI), Österreichische Gesellschaft für Kinderphilosophie (AT), KuBiPro – Kultur – und Bildungsprojekte (DE), E@I (SK). Projekt je izveden uz potporu EU fonda Europe for Citizens.

Foto: © Nydia Blas