Multipla skleroza je kronična bolest središnjeg živčanog sustava. Prisutna je u cijelom svijetu i jedna je od najčešćih neuroloških bolesti ljudi od 20 do 30 godina. Dvostruko više se javlja kod žena nego kod muškaraca. Može izazvati simptome kao što su umor, nedostatak ravnoteže, bol, vizualne i kognitivne promjene, poteškoće u govoru, tremor i slično. Tijek MS ne može se predvidjeti, a razvijanje bolesti uvelike se razlikuje od jedne osobe do druge. U tijeku su brojna istraživanja koja mogu doprinijeti poboljšanju kvalitete života oboljelima, kao i nada za pronalazak lijeka za ovu autoimunu bolest. Donosimo vam najvažnije informacije o bolesti s tisuću lica i brojnim nevidljivim simptomima.
UZROCI BOLESTI
Uzrok multiple skleroze je nepoznat, ali se sumnja da je virus ili nepoznati antigen odgovoran za pokretanje imunološke abnormalnosti, koja se obično javlja u ranoj dobi. Tada tijelo iz nepoznatog razloga proizvodi antitijela protiv vlastitih mijelina. To s vremenom uzrokuje pojavu demijelinizacijskih lezija i, kasnije, ožiljaka (plakova) u različitim točkama središnjeg živčanog sustava. Demijelinizacija može utjecati na različita područja središnjeg živčanog sustava, a različit položaj lezija je uzrok varijabilnosti i mnogostrukosti simptoma (motorički, senzorni, jezični, balansni, visceralni itd.).
Ovaj imunološki mehanizam aktivira bijele krvne stanice (limfocite) u krvotoku, koje ulaze u mozak i slabe obrambene mehanizme mozga (odnosno, krvno-moždanu barijeru). Ove kuglice aktiviraju druge elemente imunološkog sustava na takav način da napadaju i uništavaju mijelin. Također postoje dokazi da je multipla skleroza češća među ljudima koji imaju genetsku osjetljivost. Uobičajeni virus može aktivirati imunološki sustav tijela, uzrokujući napad i uništavanje mijelina u središnjem živčanom sustavu kod genetski osjetljive osobe.
SIMPTOMI MULTIPLE SKLEROZE
Iako skleroza nije nasljedna bolest, neke studije pokazuju da genetika može igrati važnu ulogu u osjetljivosti osobe na bolest. Ako postoji pogođena osoba u obitelji, njihovi srodnici prvog stupnja imaju 1 do 10 posto šanse za razvoj bolesti. Neki ljudi kao što su Romi ili Eskimi nikada ne pate od multiple skleroze. Drugi, poput Indijanaca, Japanaca i drugih azijskih naroda, imaju vrlo nisku stopu incidencije. Nije jasno je li to zbog genetskih ili okolišnih čimbenika. Čini se da je to bolest prilično umjerena od tropske klime, odnosno da je više multiple skleroze udaljenije od ekvatora. U sjevernoj regiji Europe i Sjevernoj Americi, posebno u Skandinaviji, Škotskoj i Kanadi, postoji velika prevalencija multiple skleroze koja može odražavati specifičnu osjetljivost autohtone populacije.
Općenito, multipla skleroza je bolest mladih odraslih osoba, prosječna starost je 29-33 godine, ali je raspon dobi vrlo širok, otprilike od 10 do 59 godina.Žene imaju veću vjerojatnost da dobiju multiplu sklerozu od muškaraca. Glavni simptomi multiple skleroze: umor, dvostruki ili zamagljeni vid, problemi s govorom, slabost u udovima, gubitak snage ili osjetljivosti u bilo kojem dijelu tijela, vrtoglavica ili nedostatak ravnoteže, trnci ili ukočenost, problemi s kontrolom mokrenja i poteškoće u hodanju ili koordinaciji pokreti.
DIJAGNOZA
Dijagnoza se temelji na povijesti bolesti i fizikalnom pregledu pacijenta. Rana multipla skleroza može predstavljati povijest nejasnih simptoma koji su spontano ublaženi i mnogi od tih znakova mogu se pripisati raznim bolestima. Stoga, može proći neko vrijeme i može doći do produljenog dijagnostičkog postupka prije nego se predloži prisustvo multiple skleroze.
Dijagnoza multiple skleroze je u suštini klinička, nema specifičnih testova za ovu bolest, a niti jedna nije potpuno zaključna. Liječnici razmatraju mogućnost multiple skleroze kod mladih ljudi koji se naglo razviju u različitim dijelovima tijela, kao što su zamagljen vid, dvostruki vid ili motorički ili senzorni poremećaji. Zbog toga je potrebno nekoliko postupaka za izricanje dijagnoze MS koja uključuje preglede: pregled povijesti bolesti, neurološki pregled, postavljanjem elektroda na glavu koji prate moždane valove kao odgovor na vizualne i slušne podražaje, magnetska rezonanca i lumbalna punkcija.
5. MS WALK NA BUNDEKU
Već petu godinu zaredom, MS TIM Hrvatska obilježava Svjetski dan multiple skleroze pod motom “Hodajte s nama – hodajte za one koji ne mogu! Vjerujte u MS. Iako ga ne možete vidjeti!”, a program počinje u 17 sati na jezeru Bundeku. Šetnja kreće u 18 sati, a svi koji žele podržati ovaj projekt, mogu se pridružiti zanimljivom programu koji će se održati tijekom cijele večeri. Detalje eventa pogledajte na linku.
