Danas, u 21:30 na Ljetnoj pozornici Tuškanac povodom 50. obljetnice ljudskog stupanja na Mjesec Animafest Zagreb 2019 priprema poseban program animiranih filmova posvećenih Zemljinom jedinom satelitu, nebeskom tijelu kojemu su tijekom stoljeća upućivani čeznutljivi pogledi te su u njega upisivana raznolika značenja, od onih mitoloških i religijskih, preko mističnih i romantičarskih, do znanstvenofantastičnih i apokaliptičnih. Naslovljen „Povedi me na Mjesec“ („Fly Me to the Moon“) prema slavnoj pjesmi Barta Howarda koju je proslavio Frank Sinatra, program donosi 5 nezaobilaznih animiranofilmskih „mjesečevih sonata”.
Otvara ga restaurirana izvorna, rukom kolorirana verzija jednog od najznačajnijih filmskih djela uopće – Puta na Mjesec Georgesa Mélièsa iz 1902. godine. Ovaj vrhunski primjer filma atrakcije, nadahnut kako proročkim djelom Julesa Vernea, tako i Wellsom, Jarryjevim kazalištem te istoimenom baletnom operom Jacquesa Offenbacha, nije samo spektakularan, na polju specijalnih efekata pionirski film o humanom porivu za istraživanjem, već i mizanscenski kazališno, a scenografski bogato riješena alegorija o imperijalizmu i susretu s Drugim u obličju Selenita. Nebrojeno puta citiran, ikonički i utemeljujući film u kojemu se pojavljuje i njegov najprije proslavljeni, potom zaboravljeni te napokon trajno priznati redatelj, smatra se jednim od začetnika narativnog filma i filmske znanstvene fantastike.
Osim bojenja filma, Put na Mjesec animaciji prispodobljuje i česta upotreba stop-trik reza. Omiljena generacijama koji je se sjećaju kao nezaobilaznog dijela djetinjstva, Krava na mjesecu iz zlatnog razdoblja Zagrebačke škole i prve faze stvaralaštva oskarovca Dušana Vukotića doživljava se kao prije svega humorna priča o domišljatosti djevojčice koja zavarava jednog klipana (uz nezaboravnu glazbenu temu Stipice Kalogjere), no ne samo da se može čitati i društvenokritički u skladu s ostatkom Vukotićeva opusa, ne samo da sadrži i jedan metafilmski moment koji uspostavlja paralelu sa slavnim Texom Averyjem, već i postaje iznimno aktualna u kontekstu suvremenih teorija zavjere po kojima se let na Mjesec nikada i nije dogodio. Ako je tome doista tako Vukotić je, čini se, uza sve ostalo bio i naš – Stanley Kubrick. U slavnoj stop-animacijskoj seriji četverostrukog oskarovca Nicka Parka Wallace i Gromit postoji jedna epizoda povezana s Mjesecom, odnosno njegovim poistovjećivanjem sa sirom u folkloru i usmenoj književnosti.
Riječ je o Velikom izlasku, prvom iz serije, filmu koji Oscara nije dobio samo zato što je Park te godine porazio samoga sebe. Priča prati naslovne junake koji, poput djevojčice iz Krave na mjesecu, u kućnoj radinosti projektiraju raketu za piknik na Mjesecu jer je Wallace, naime, kao i svaki pravi Englez opsjednut krekerima sa sirom. Uz duhovitu premisu, Veliki izlazak sadrži i čest znanstvenofantastični motiv robota te dinamične scene po kojima je ovaj glinamacijski klasik također iznimno prepoznatljiv.
Danski SF film Solarna šetnja mađarske redateljice Réke Bucsi izvorno je zamišljen kao namjenski film jedne jazz skladbe (uz koju je uživo i „izveden“) da bi se kroz nagrade na festivalima u Ottawi i Berlinu u kritičarskim opisima polako prometnuo u „kozmičku odu stvaranju“ i „Odiseju za novo doba“. Beskonačnost i svemir te susret i odnos s drugačijim i nepoznatim, prikazuju se ovdje na posve novi, izmaknuti način koji i koristi i preokreće poznate zakone fizike.
Putovanje prostorom ujedno je i putovanje umom, uz neobične likove, melankoliju i ljepotu kaotičnog kozmosa. Inspirirana astrofizikom koliko i evolucijskom biologijom, Solarna šetnja najkraće rečeno predstavlja fascinaciju svemirom prikazanu kroz talent nove generacije animacijskih umjetnika. Program zaključuje spot za pjesmu Man in the Moon njemačkog DJ-a LCAW-a u režiji mađarsko- poljskog redatelja Tomeka Duckog. Ducki u ovom filmu Mjesec pretvara u pokretni objekt, loptu za kojom kreće potjera dvoje mladih na motoru, koja se može uloviti, raspasti, ali i sastaviti kao simbol ljubavi.
